Učitavam...
(U slucaju duzeg učitavanja, pritisnite ovdje)


E-learning - online osposobljavanje iz zatite na radu

E-learning ili e-uenje je sustavno stjecanje znanja putem uporabe raunala i interneta po unaprijed pripremljenim programima usklaenim prema potrebama korisnika.
 
 
U našoj svakodnevnici suoeni smo s potrebom sve breg stjecanja znanja ako elimo ravnopravno komunicirati u društvu, a posebice je vano da budemo pravodobno informirani o novim spoznajama koje su nam potrebne za uspješno svladavanje poslova na radnom mjestu. Jer kako više ništa nije sigurno, tako nije sigurno niti da nas ve sutra nee na našem radnom mjestu zamijeniti neki novi, mlai radnik koji ima više znanja i vještina od nas. Naalost, imamo sve manje vremena za uenje na klasini nain. Razliiti teajevi, seminari i radionice trae previše vremena za sadraje koje nam nude, a od kojih obino ve nešto i znamo pa nam je praenje nastave nezanimljivo. Najvei gubitak vremena predstavlja odlazak u odreeno vrijeme na odreena mjesta za uenje i povratak s tih mjesta, ukljuujui sve one neprilike vezane uz gradski promet, parkiranje i slino.
U vremenu kad su raunala ušla u ivot skoro svakog od nas, bilo bi šteta koristiti ih za igrice i «surfanje» po beskraju interneta, jer se raunala mogu iskoristiti upravo za brzo i lagano stjecanje onih znanja koja su nam potrebna, bez nepotrebnog gubljenja vremena.

Programi samouenja konstruktivno doprinose obogaivanju znanja, tako da se novo integrira u postojeu strukturu znanja. Onaj koji ui oplemenjuje svoj svijet znanja novim spoznajama. Samouenje se moe uspješno odvijati preko raunala i to:
  • offline (uz pomo prezentacija na CD-u ili DVD-u) ili
  • online stalnom vezom na Internetu ili u mrei tvrtke (Intranet)

Alternativno se programi mogu sastavljati kombinacijom offline i online modula. Integracija E-learninga i klasine nastave u konanosti naziva se super uenje (Blended learning (super uenje). Ovakav pristup koristi se i u edukaciji strunjaka sigurnosti i zaštite na radu.

Dakle, moemo zakljuiti e-learning ili e-uenje je sustavno stjecanje znanja putem uporabe raunala i interneta po unaprijed pripremljenim programima usklaenim prema potrebama korisnika. Korisnik moe uiti sam u vrijeme koje mu odgovara ili u grupi s drugim osobama, ako se ukljui u virtualni razred-uionicu.

Metoda prenošenja znanja putem E-learninga (primjerice sadraji za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja) ovisi o:
  • ciljevima uenja
  • grupnim ciljevima
  • pretpostavkama za uenje
  • sadrajima koje treba prenijeti izabranim procesom uenja
  • eljenoj kontroli uspjeha.

E-learning metoda je neovisna o vremenu i mjestu. Ona nudi multimedijalne mogunosti, da se kreiraju sadraji uenja-primjenom teksta, slike, tona i filma. Uenik moe koristiti više praktinih kanala-interaktivnim oblikovanjem i oblikuje slijed uenja samostalno aktivirajui akcije i reakcije u sustavu. Po potrebi je mogue aktualizirati i dopunjavati sadraje uenja. Ako program prati više uesnika, on potie komunikativnost i pospješuje proces uenja izmjenom meu uesnicima i drugim uenicima što znai da su svi koji ue u mrei. Mogue je primjerice obrazovne sadraje kooperativno obraivati u grupama uenika. Isto tako uesnik moe prema potrebi ui u dokumente i medije ili se obratiti pitanjima na drugog uesnika E-learning sustava. Ovako diferencirana E-learning ponuda omoguuje individualiziranje sadraja uenja. Onaj koji ui odluuje u kojem vremenskom periodu e obraditi odreene sadraje i u kojoj formi. S toga je svrsishodno programe postaviti (ugraditi) u sistemu modularno.

Istraivanja na ovu temu pokazuju da je e-uenje najintenzivnije na podruju :
  • menaderskih vještina, a zatim
  • IT (informatike tehnologije),
  • prodajnih vještina,
  • osobnog razvoja,
  • operativnih i tehnikih vještina,
  • voenja projekata i
  • poznavanja proizvoda.

Pošto su mogunosti oblikovanja E-learning-a mnogostruke ne postoji generalna strategija za E-learning ponude. «Prema situaciji i potrebi institucije i njenih grupnih ciljeva moraju se razviti specijalne pripreme», preporuuje jedan ekspert. I: «Ne zapoeti sa ukupnim rješenjima, nego kroz pregledne pilot projekte skupljati iskustva.»