Učitavam...
(U slucaju duzeg učitavanja, pritisnite ovdje)


Beneficirani radni sta

Prenosimo Vam tekst o beneficiranom radnom stau objavljen 16.08. u Veernjem listu u kojem je novinarka Ljubica Gatari koristila podatke iz strunog lanka naše suradnice Lidije Loborec Rezo objavljenog u asopisu "Sigurnost" i komentare dobivene elektronikom poštom na pitanja o stanju s korištenjem tog prava.
Kako je zbog kraenja teksta došlo do krive interpretacije pojedinih dijelova strunog lanka, kolegica Loborec je reagirala na objavljeni tekst i uputila ga redakciji Veernjeg lista. U prilogu je sadraj reagiranja upuen redakciji, a ako Vas zanima nešto više o ovoj temi, prilaemo i originalni tekst strunog lanka iz asopisa "Sigurnost".

 


Originalni tekst lanka u Veernjem listu


"U dravnom sektoru i tajnice u mirovinu idu u etrdesetima

Prema zakonu iz 1999. godine, pravo na beneficirani sta priznato je za stotinjak štetnih radnih mjesta u industriji, pa ga tako imaju rudari, talioniari ljevai, radnici na elektropeima, proizvoai elektroda, strojovoe...

 

Pomorci su prva radnika grupacija koja bi 17 godina nakon što su ga izgubili mogli povratiti beneficirani sta. Prema ovih dana objavljenom prijedlogu zakona, 12 mjeseci pomorskog staa raunalo bi im se kao 15 te bi oni mogli otii u punu mirovinu ve sa 55 godina. Procjenjuje se da sada oko 60 tisua zaposlenih ima beneficirani sta, ali veinom su to zaposleni u dravnim slubama: policiji, vojsci, vatrogastvu, dok se broj industrijskih radnika kojima drava priznaje pravo da ranije odu u mirovinu rapidno smanjuje. Posljednji poznati podatak kae da se 2006. oko 29 tisua zaposlenih u nedravnom sektoru koristilo beneficiranim staem, a sad se vjeruje da je taj broj manje od 20 tisua. No, zato se pojaani sta (za 12 mjeseci rada 14, 15, 16 ili 18 mjeseci staa) priznaje za 43 tisue zaposlenih u javnoj upravi.

Pregazilo ih vrijeme

Prema zakonu iz 1999. godine, pravo na beneficirani sta priznato je za stotinjak štetnih radnih mjesta u industriji pa ga tako imaju rudari, talioniari, ljevai, radnici na elektropeima, proizvoai elektroda, strojovoe, sjekai šuma, brodoskeleri, vozai autobusa i teretnih kamiona i mnogi drugi koji ve nakon 40 ili 50 godina ivota mogu u mirovinu. Ni Regos ni HZMO ne vode mjesenu evidenciju o stvarnom broju radnika na beneficiranom stau te se do njih moe doi tek nakon posebne obrade. Neka od pobrojenih radnih mjesta pregazilo je vrijeme, neka su, meutim, poslodavci sami ukinuli.

Sankcije su protiv poslodavaca koji krše zakon simboline, a kontrole gotovo da nema. Iako zakon to dopušta, posljednjih 11 godina Zavod za mirovinsko osiguranje nije podnio nijedan zahtjev za ukidanje ili priznavanje beneficije. Popis štienih radnih mjesta uglavnom je preuzet iz zakonodavstva SFRJ, ali je i on suavan pa su tako radiolozi ostali bez te povlastice, a Andrija Hebrang kae da je traio ukidanje beneficije jer je zaštita radiologa dobra te da nema potrebe za dodavanjem staa. Ta je zaštita zadrana samo na nuklearnoj medicini. Neki misle da ni pomorci nisu skinuti bez razloga.

Procedura kojom se moe ostvariti beneficirani sta za neko radno mjesto skupa je i trai strunu elaboraciju, sindikati za to nemaju novca, a poslodavci nemaju motiva jer bi plaali vee doprinose. Po zakonu, negdje se štite radna mjesta, a negdje zanimanja, pa tako pravo na dodatni sta imaju svi plesai klasinog baleta, piloti, dimnjaari, ronioci ili kontrolori leta jer zakonodavac smatra da se ti poslovi ne mogu obavljati u starojom dobi.

Koriste loš nadzor

Strunjaci kau da u dravnom sektoru ima sluajeva da beneficirani sta koriste slubenici koji nisu ni blizu štetnih poslova jer su kontrole loše. Vlada je nedavno potaknula reviziju beneficiranog staa i u dravnom sektoru, u srpnju je, na primjer, ve napravljena jedna revizija u zatvorskom sustavu, a za rujan je najavljena nova izmjena pravilnika. Sindikat dravnih slubenika protivi se najavljenim promjenama. Apsurdno je, takoer, da beneficirani sta koristi više zaposlenih u djelatnosti poslovanja nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama nego u zdravstvu.

Radnom mjestu novi naziv pa su doprinosi manji

– Radna mjesta štetna za zdravlje nisu nestala. Problem je u tome što im poslodavci daju nove nazive kako bi tvrtke plaale manje doprinose – kae diplomirana inenjerka Lidija Loborec-Rezo, konzultantica Ergonomike, te dodaje da se beneficirani sta, osim u dravnoj upravi, odrao samo u sustavima koji imaju jake sindikate, kao što su na primjer na eljeznici ili u brodogradnji, dok drugdje ta povlastica nestaje.

Problem je, kae, i to što poslodavci teške i štetne poslove prepuštaju “radnicima na leasing”, koji nisu ni upoznati na kakve poslove dolaze raditi."


- Demantij na lanak u Veernjem listu

- Struni lanak iz asopisa "Sigurnost"

24.08.2010.
Ostale vijesti