Učitavam...
(U slucaju duzeg učitavanja, pritisnite ovdje)


Podsjetnik za ergonomiju

Gdje se danas nalazi Hrvatska u odnosu na zemlje kojima se eli pridruiti? Dovoljno je proetati web stranicama Interneta da bismo sagledali znaaj koji svijet pridaje izvorima oteenja zdravlja na rednom mjestu. Slika rizinog radnog mjesta u samo nekoliko desetljea potpuno je izmijenjena. Prizori iz industrijskih pogona - rizici - ozljede Napredak tehnologije i automatizacija - radnik preuzima funkciju praenja i nadzora. Opasnosti ima, ali je struktura tee prepoznatiljiva - Vie poremeaja lokomotornog sustava (prisilan poloaj i repetitivni pokreti - naroito ene (ivaice, frizerke, daktilografkinje, operaterke) U Hrvatskoj se ergonomija spominje u lanku 44. Zakona o zatiti na radu u kojem se navodi da: 1. Poslodavac treba skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani te da se provode na nain da se njima ne utjee tetno na sigurnost i zdravlje zaposlenika 2. Prilikom utvrivanja radnih postupaka Poslodavac treba voditi rauna o stanju tehnike, medicine rada, ergonomije i drugih znanstvenih i srunih spoznaja kako bi se osigurali uvjeti rada bez opasnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika 3. Radne postupke poslodavac mora tako organizirati da se koliko je to mogue smanje jednolinost, jednostrano optereenje, rad s nametnutim ritmom, rad po uinku i na vrijeme. Za neprovoenje ovih obveza poslodavcu moe biti izreena novana kazna od 10.000 do 40.000 kuna u skladu s lankom 109. Zakona o zatiti na radu i to: - ako zaposleniku s umanjenim radnim sposobnostima dozvoli da obavlja poslove na kojima postoji opasnost od daljnjeg umanjenja njegove radne sposobnosti - ako ne razradi tehnologiju rada tako da radni postupci tetno ne utjeu na sigurnost i zdravlje zaposlenika. Praenje profesionalnih bolesti u Hrvatskoj boluje od nekih nasljednih bolesti i od posljedica reforme zdravstva, pri emu su meu znaajnijim posljedicama : - smanjenje broja lijenika medicine rada njihovim prelaskom u opu medicinu zbog maehinskog odnosa prema preventivi (Zakonom o zdravstvenoj zatiti iz 1993.g. medicina rada obavlja svoju djelatnost u direktnom ugovornom odnosu s poslodavcima, dakle, preputena je samofinanciranju) - neodgovarajuih ili nepotpunih obrazaca za prijave, izvjeivanje i evidencije o profesionalnim bolestima, - nepravodobnog i nepreciznog naina izvjeivanja nadlenih tijela o profesionalnim bolestima - propusta u nadzoru zdravstvene inspekcije - nedostataka u sadrajima programa statistikih istraivanja
14.12.2005.
Ostale vijesti