Učitavam...
(U slučaju dužeg učitavanja, pritisnite ovdje)

Podsjetnik za ergonomiju

Gdje se danas nalazi Hrvatska u odnosu na zemlje kojima se želi pridružiti? Dovoljno je prošetati web stranicama Interneta da bismo sagledali značaj koji svijet pridaje izvorima oštećenja zdravlja na rednom mjestu. Slika rizičnog radnog mjesta u samo nekoliko desetljeća potpuno je izmijenjena. Prizori iz industrijskih pogona - rizici - ozljede Napredak tehnologije i automatizacija - radnik preuzima funkciju praćenja i nadzora. Opasnosti ima, ali je struktura teže prepoznatiljiva - Više poremećaja lokomotornog sustava (prisilan položaj i repetitivni pokreti - naročito žene (šivačice, frizerke, daktilografkinje, operaterke) U Hrvatskoj se ergonomija spominje u članku 44. Zakona o zaštiti na radu u kojem se navodi da: 1. Poslodavac treba skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani te da se provode na način da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje zaposlenika 2. Prilikom utvrđivanja radnih postupaka Poslodavac treba voditi računa o stanju tehnike, medicine rada, ergonomije i drugih znanstvenih i sručnih spoznaja kako bi se osigurali uvjeti rada bez opasnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika 3. Radne postupke poslodavac mora tako organizirati da se koliko je to moguće smanje jednoličnost, jednostrano opterećenje, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku i na vrijeme. Za neprovođenje ovih obveza poslodavcu može biti izrečena novčana kazna od 10.000 do 40.000 kuna u skladu s člankom 109. Zakona o zaštiti na radu i to: - ako zaposleniku s umanjenim radnim sposobnostima dozvoli da obavlja poslove na kojima postoji opasnost od daljnjeg umanjenja njegove radne sposobnosti - ako ne razradi tehnologiju rada tako da radni postupci štetno ne utječu na sigurnost i zdravlje zaposlenika. Praćenje profesionalnih bolesti u Hrvatskoj boluje od nekih nasljednih bolesti i od posljedica reforme zdravstva, pri čemu su među značajnijim posljedicama : - smanjenje broja liječnika medicine rada njihovim prelaskom u opću medicinu zbog maćehinskog odnosa prema preventivi (Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz 1993.g. medicina rada obavlja svoju djelatnost u direktnom ugovornom odnosu s poslodavcima, dakle, prepuštena je samofinanciranju) - neodgovarajućih ili nepotpunih obrazaca za prijave, izvješćivanje i evidencije o profesionalnim bolestima, - nepravodobnog i nepreciznog načina izvješćivanja nadležnih tijela o profesionalnim bolestima - propusta u nadzoru zdravstvene inspekcije - nedostataka u sadržajima programa statističkih istraživanja
14.12.2005.
Ostale vijesti