Učitavam...
(U slucaju duzeg učitavanja, pritisnite ovdje)


Praenje profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad

Praenje profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad Praenje profesionalnih bolesti u Hrvatskoj boluje od nekih nasljednih bolesti i od posljedica reforme zdravstva, pri emu su meu znaajnijim posljedicama : - smanjenje broja lijenika medicine rada njihovim prelaskom u opu medicinu zbog maehinskog odnosa prema preventivi (Zakonom o zdravstvenoj zatiti iz 1993.g. medicina rada obavlja svoju djelatnost u direktnom ugovornom odnosu s poslodavcima, dakle, preputena je samofinanciranju) - neodgovarajuih ili nepotpunih obrazaca za prijave, izvjeivanje i evidencije o profesionalnim bolestima, - nepravodobnog i nepreciznog naina izvjeivanja nadlenih tijela o profesionalnim bolestima - propusta u nadzoru zdravstvene inspekcije - nedostataka u sadrajima programa statistikih istraivanja Osim ovoga prisutni su i propusti poslodavaca kod prijavljivanja profesionalnih bolesti, kao i propusti inspekcije rada u nadzoru kod poslodavaca kod kojih je opravdano oekivati da se zbog vrste djelatnosti koju obavljaju mogu pojaviti i profesionalne bolesti. Praenje bolesti vezanih uz rad koje mogu nastati zbog tjelesnog naprezanja, dugotrajnog prisilnog poloaja tijela pri radu i uestalih repetitivnih pokreta mogue je kroz primjenu Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (toka 16 - poslovi koji zahtijevaju teko fiziko naprezanje). Primjenom instituta posebnog uvjeta obvezni su prethodni zdravstveni pregledi zbog utvrivanja zdravstvenog statusa radnika pri zapoljavanju na radno mjesto s posebnim uvjetima, kao i periodini pregledi zbog utvrivanja zdravstvenog stanja i poduzimanja mjera kojima e se sprjeiti pogoranje zdravstvenog stanja radnika.
14.12.2005.
Ostale vijesti